PML

SMJERNICE ZA PROCJENU PML-a 


Najveća vjerojatna šteta - PML 

Procjena najveće vjerojatne štete (PML) vrši se za svaki rizik koji se predaje u reosiguranje po onim vrstama osiguranja za koja je navedeno da se reosiguravaju na osnovi PML-a. U tim vrstama osiguranja samopridržaj reosiguranika se primjenjuje, u skladu sa odredbama Ugovora, na iznos PML-a, čime se postiže optimalnija upotreba samopridržaja Reosiguranika. 

PML se općenito procjenjuje podjelom rizika na požarne komplekse – «pojedinačne rizike», te se za taj rizik za određivanje PML-a uzima požarni kompleks sa najvećom vrijednošću. Kod procjene PML-a treba uzeti u obzir uvjete pokrića i tekst police, gdje šteta može biti uvećana po drugim osnovama, npr. odvozom šuta i sl. 


Definicija PML-a 

Procjena PML-a je procjena najveće štete koja proizlazi iz jednog događaja koji je procijenjen s dužnom pažnjom, uzimajući u obzir sve elemente rizika, a za koju štetu se smatra da je u granicama vjerojatnosti i koja može biti pretrpljena od strane osiguravatelja na pojedinom riziku. 


Način vršenja procjene PML-a 

Procjena PML-a se vrši na osnovu scenarija kojeg postavlja i dokumentira preuzimatelj rizika, a koji pretpostavlja događaj na riziku pod razumno nepovoljnim okolnostima. Scenarij se sačinjava kao najgori scenarij požara, odnosno eksplozije, pod pretpostavkama da ni jedan protupožarni sistem ne radi, da nema efektivne borbe protiv požara, te da je šteta ograničena samo adekvatnim razdvajanjem struktura – požarnih kompleksa.. 

PML se iskazuje kao procent od ukupne sume osiguranja ili u apsolutnom iznosu. 


Nenormalne okolnosti koje se ne uzimaju u obzir kod postavljanja scenarija, ukoliko položaj i priroda rizika ne traže suprotno (npr. blizina aerodroma), su: 

  • Pad aviona ili objekti koji padnu s neba 
  • Eksplozija u kotlu usljed isparavanja 
  • Paljevina i sabotaža. 

Kod procjene PML-a treba uzeti u obzir sljedeće specifične faktore rizika: 

  • Dimenzije i oblik područja potencijalno izloženog jednom požaru ili eksploziji 
  • Konstrukciju krova, zidova i katova 
  • Prisustvo zapaljivih obloga na zidovima, krovovima, plafonima i odvojcima 
  • Prirodu, raspored i zapaljivost sadržaja (požarno opterećenje) 
  • Upotrebu opasnih procesa i supstanci i stepen do kojeg su one razdvojene 
  • Osjetljivost sadržaja na oštećenja od dima, topline i vode 
  • Rizik eksplozije (tamo gdje su uskladištena/se koriste tekući plin petrolej, zapaljiva roba i prašina) 
  • Bilo koju opasnost koja proistječe od plinova ili korozivnih metala 
  • Bilo kakvu koncentraciju vrijednosti na malom području 
  • Standarde upravljanja i održavanja 
  • Razdaljinu između zgrada, sa razmatranjem dizajna i materijala 
  • Razdaljinu do bilo kakvih zaliha kao što su drvo, roba, cisterne ili rezervoar tekućeg plina petroleja 
  • Bilo kakve posebne geografske ili meteorološke specifičnosti kao što je vjetar. 

Faktori koje ne treba uzeti u obzir kod procjene PML-a: 

  • Bilo kakvo horizontalno razdvajanje unutar zgrade 
  • Vatrootporna vrata 
  • Nepostojanje normalnih izvora paljenja 
  • Postojanje ili planirane instalacije za otkrivanje požara, sistemi prevencije i gašenja, uključujući sprinklere, te adekvatnost usluga vatrogasne brigade. 


Praktično izračunavanje najveće imovinske štete, najveće štete po šomažu ili najveće kombinirane štete dijeli se u tri koraka: 

  1. Identificirati potencijalna rizična područja između pojedinih rizika u pogonu. Kod definiranja požarnih kompleksa, također razmotriti sva uska grla u proizvodnji ili specijalizirane strojeve. Šomažne štete često iznosom prelaze materijalne štete. 
  2. Identificirati scenario štete koji dovodi do najvećeg novčanog gubitka u određenim područjima (materijalna šteta ili požarni šomaž), uzimajući u obzir kontinuitet gorivih materija, opasnosti, konstrukciju zgrade, neoštećenu zaštitu i šomaž. Procijeniti obim širenja vatre i štetu koja bi mogla nastati usljed velikog požara, sa požarnim kompleksima i faktorima koji su pretpostavljeni. 
  3. Izračunati imovinsku štetu i šomažnu štetu za odabrana područja, na osnovu identificiranih scenarija šteta. 



Pretpostavke načinjene za procjenu PML-a mogu biti sumirane kao što slijedi: 

  • Vodena zavjesa je neučinkovita protiv radijantske topline 
  • Vodena zavjesa je neučinkovita u sprječavanju kolapsa željeza 
  • Sprinkler sistemi su dobro projektirani, ali neće uspjeti kontrolirati požare u područjima koja sadrže visoke koncentracije plastike 
  • Vezani zidovi neće pasti 
  • Vatrogasna brigada nije u mogućnosti kontrolirati ili ugasiti vatru 
  • Vatrogasna brigada je efikasna u kontroliranju šteta usljed procedura spašavanja i čišćenja 
  • Visoko osjetljivi pogoni i zalihe će pretrpjeti velike štete od vode i/ili dima 
  • Uredi se smatraju običnom opasnošću 
  • Sigurnosne smjernice o gorenju za peći i druge potpaljene kotolove su neoperativne. 


PML-ovi za zgrade bez sprinklera od gorive konstrukcije (okviri, zidovi s gredama) će biti 100% predmetnog iznosa požarnih kompleksa. Isključenja bi uključila duge ili široko rasprostranjene zgrade u situacijama gdje je očekivan dobar odgovor vatrogasne brigade i gdje su dostupne dovoljne zalihe vode. Procjene oštećenja na negorivoj konstrukciji će biti funkcija veličine zgrade, opterećenja zapaljenjem i odgovora vatrogasne brigade. 


Procjena PML-a za gubitak dobiti usljed požara (Požarni šomaž) 

Da bi se razvio PML prekida poslovanja, neophodno je pripremiti analizu koristeći pune godišnje vrijednosti rizika. PML može biti ograničen samo limitom police ili podlimitom za šomaž gdje takvi limiti postoje na klijentovoj polici. 

Dodatno na požarne faktore, preuzimatelji trebaju uzeti u obzir sljedeće faktore gubitak dobiti usljed požara (šomaž): 

  • Operacije i/ili proizvodni pogoni koji mogu uzrokovati totalni prekid poslovanja 
  • Operacije i/ili prozvodni pogoni koji mogu prouzročiti djelomični prekid poslovanja 
  • Odjeljak/Odjeljci čija neoperativnost ima najkritičniji efekt/efekte na dobiti. 

Kod procjene PML-a za požarni šomaž, PML se ne umanjuje zbog postojanja amortizirajućih zaliha ili viška kapaciteta, niti treba uključiti neuobičajene promjene u financijskoj situaciji kompanije ili poduzimačkog rizika. 

Sljedeći opći aspekti predstavljaju razradu fakotra koje treba uzeti u obzir kod procjene PML-a za gubitak dobiti usljed požara: 

  • Uska grla, to jest ključne strojeve 
  •  Period ponovne izgradnje ili obnavljanja 
  •  Ovisnost o kompjuterima, npr. procesni kompjuter 
  •  Planovi za nesreće, koji trebaju biti potpuno dokumentirani, neprekidno ažurirani i, gdje je moguće, potvrđeni kroz testiranja 
  •  Tržišna situacija, povrat tržišnog udjela 
  •  Ovisnosti o snabdjevačima i/ili komunalnim organizacijama, npr. ovisnost o javnim komunalijama 
  •  Međuovisnosti, npr. između lokacija ili prostorija osiguranika koji ima nekoliko operativnih društava i mnogo lokacija 
  • Isporuke baš-na-vrijeme, npr. sirovina, komponenti, dijelova ili gotovih proizvoda 
  •  Izloženosti van lokacije sa udaljenih lokacija u vlasništvu drugih osiguranika 


Dodatno ovim općim aspektima, neophodno je razmotriti brojna specifična pitanja koja se razlikuju, ovisno o vrsti društva koje je uključeno, na primjer je li to kompanija koja radi na sezonskoj osnovi, jesu li kapaciteti za iznajmljivanje dostupni i da li koristi intenzivno automatizaciju i/ili robotiku, središnje skladištenje ili središnje kompjuterske kapacitete. 

Drugi faktori koji trebaju biti uzeti u obzir uključuju postojanje parametara specijalnog rizika, kao na primjer poliklorid bifenila (PCB) i/ili azbestnog krova, što znači da pristup lokaciji po ostvarenju štete može biti ograničen i time rezultirati dužim prekidom poslovanja. Efekti odgode u prijemu planirane dozvole su važni: na primjer, vlasti mogu zatvoriti lokaciju, nametnuti ograničenja u poslovanju ili zahtijevati ponovno projektiranje u namjeri da se pogon tehnički modernizira. 

Nadalje, treba razmotriti i propust čuvanja kopija specifikacija i/ili nacrta alata i zapisi kompjuterskog sistema van lokacije. Pažnja treba biti posvećena dostupnosti radne snage i uvjetima tržišta gradnje i fabrikacije. Faktori koji odlažu oporavak mogu uključivati zahtjeve za jedinstvenom imovinom, jedinstvenom lokacijom, kritičnim ovisnostima van lokacije ili ključnim vrstama zaposlenika. 



Definicija »pojedinačnog rizika« tj. požarnog kompleksa prema LIRMA-i 

»Pojedinačni rizik« tj. požarni kompleks, u ovu svrhu, znači bilo koja zgrada ili grupa zgrada koje nisu razdvojene bilo: 

  1. otvorenim prostorom od drugih zgrada (bez visoke trave, drveta ili bilo kojeg drugog zapaljivog materijala) od 15 metara gdje nema nasuprotnih otvora i gdje druge zgrade imaju vanjske zidove od cigle, kamena ili betona (armiranog ili drugog) i pokrivene su škriljcem, crijepom, betonskim (armiranim ili drugim) ili metalnim pločama 
  2. otvorenim prostorom od drugih zgrada (bez zapaljivih elemenata) od 25 metara gdje postoje nasuprotni otvori ili gdje su druge zgrade lošije konstrukcije od one definirane pod a) gore 
  3. od udaljene imovine savršenim razdvajajućim zidom od cigle, kamena ili betona (armiranog ili drugog) debljine od barem 21 centimetar, u potpunosti bez otvora i koji se pruža barem 37 centimetara iznad krova obje strane. Gdje je krov od betona, razdvajajući zid se ne treba pružati iznad njega. 


U zgradama razdvojenim u skladu sa a) ili b) za pokriveni put bez zidova sa strane, koji se ne koristi za bilo koji proces ili uskladištenje, se neće smatrati da čini komunikaciju. 

U slučaju pogona na otvorenom (rafinerije, kemijske tvornice i slično) ili kod skladišta rezervoara, minimalni otvoreni prostor između jedinica ili grupa rezervoara u ovu svrhu treba biti 25 metara. Dodatno, rezervoari moraju biti adekvatno osigurani zidovima dovoljnim da drže barem 110% od maksimalnog kapaciteta rezervoara. 

Gdje god je padina uz rizik koji, u slučaju požara, može proizvesti zapaljenu tekućinu, treba uzeti u obzir tu činjenicu kod procjene »pojedinačnog rizika«, ne uzimajući u obzir razdvajanja kako su gore definirana. 

Ova razdvajanja se smatraju adekvatnim za sprječavanje širenja vatre. Ipak, gdje postoji nerazdvojiva opasnost od eksplozije, savršeni razdvajajući zid (vidi c) gore) ne može nužno biti smatran adekvatnim razdvajanjem. Šta više, gdje se koriste visoko eksplozivni materijali, još i veće udaljenosti se traže da bi dale adekvatno razdvajanje. 

Tamo gdje su zalihe osigurane na »flotantnoj« ili »deklariranoj« osnovi, iznos koji treba uzeti u obzir je limit štete na zalihama na »pojedinačnom riziku« koji se razmatra ili, tamo gdje nema limita štete, ukupna suma osiguranja zaliha. Varijacija ovog pravila dopuštena je samo u slučajevima gdje je maksimalna vrijednost zaliha u »pojedinačnom riziku« jasno ograničena kapacitetom zgrade ili zgrada, u kojem slučaju iznos koji treba biti uzet u obzir neće biti niži od onog koji je u relaciji sa maksimalnim kapacitetom. 

Dominantni klimatski uvjeti, npr. jaki vjetrovi ili velike hladnoće, koji bi mogli imati materijalne efekte na širenje vatre se također moraju uzeti u obzir kod definiranja »pojedinačnog rizika«.