Riječ direktora

Iako su kraj 2018. i početak 2019. prijetili da će povećano dešavanje požarnih šteta koje su potencijalno mogle biti vrlo značajne utjecati na tržište osiguranja, pa tako i na poslovanje Bosna RE, protekom vremena situacija se smirila. Iako su se požari nastavili dešavati, iz izvještaja medija je bilo vidljivo da se nije radilo o većim štetama.

Nakon isključivanja struje u postrojenjima firme Aluminij d.d. tek će se vidjeti razmjere ekonomskog i političkog utjecaja gašenja kombinata koji je bio najveći izvoznik u BiH, ali i veliki uvoznik, te je poslovao s gubitkom. Uz neposredni utjecaj na zaposlene, u problemima će se naći i brojni kooperanti, elektroprivredno poduzeće kojem su dužni za isporučenu električnu energiju, transportna poduzeća, luka Ploče i mnogi drugi. Među njima su i društva za osiguranje, koja su ostala bez velikog osiguranika i značajnog iznosa premije osiguranja. Nažalost, još jednom se i na primjeru Aluminija pokazalo kako je u BiH politika kakva se vodi od 1996. do danas najveća prijetnja ekonomiji, neovisno o kom dijelu zemlje se radi i o kakvoj se političkoj opciji radi.

Zakonski okvir u Federaciji BiH se nije mijenjao, dok je u Republici Srpskoj donijet Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje koji je Narodna Skupština Republike Srpske usvojila 27. juna 2019., a objavljen je u Službenom glasniku Republike Srpske broj 58 9. jula 2019.

U situaciji kada podaci o cijelom tržištu osiguranja u BiH nisu dostupni teško je bilo šta reći, pa ćemo se moći osvrnuti samo na podatke s tržišta osiguranja Federacije BiH.

Dok je u 2018. godini zabilježen najniži rast premije u dužem vremenskom periodu, a što je ujedno BiH dovelo na zadnje mjesto po rastu premije u regiji nakon niza godina u kojima smo po rastu prednjačili, u 2019. godini u prvih šest mjeseci se rast premije povećao.

Na tržištu osiguranja Federacije BiH ostvareno je ukupno 267.930.239 KM premije, što je rast od 8,4%. Poređenja radi, rast premije u FBiH nakon prvih 6 mjeseci 2018. bio je 2,9%. Neživotna osiguranja su rasla 8,1% i dosegla 210.909.430 KM, a neživotna koja su u prvih šest mjeseci stagnirala (rast od 0,2%) su za prvih šest mjeseci 2019. godine rasla za 9,4% i dosegla premiju od 57.020.809 KM, što je ohrabrujuće, a i pomalo iznenađujuće s obzirom da mogućnosti ulaganja širom svijeta neminovno moraju voditi ka promjenama u načinu rada životnih osiguranja i pokrićima koja se nude.

Pri tome, zanimljivo je da je premija koju su na tržištu Federacije BiH ostvarila društva sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Distriktu Brčko rasla 13,2%, s tim da je u neživotnim osiguranjima rast bio još i veći, 15,9%, a u životnim osiguranjima je zabilježen pad obima premije od 40%. Ovaj podatak ukazuje da poslovanje preko granica entiteta pruža mogućnosti za veću konkurentnost.

Ohrabruje i podatak da su skoro sve vrste osiguranja zabilježile rast premije, izuzev osiguranja troškova pravne zaštite (vrsta 17) i osiguranje pomoći (vrsta 18). čak i vrste osiguranje od požara i elementarnih nepogoda (vrsta 8) i ostala osiguranja imovine (vrsta 9) su rasla, dok su prošle godine nakon prvih šest mjeseci premije u tim vrstama bile niže nego u istom periodu 2017. U svakom slučaju se radi o ohrabrujućim kretanjima, iako zbog male osnovice i nedovoljne penetracije osiguranja i ovakav rast premije neće doprinijeti da se više približimo razvijenijim tržištima osiguranja regije, a kamoli velikim i razvijenim tržištima u Europi.

Zabrinjavajući je porast broja napada na financijske institucije (pošte i banke, uključujući prenos i prevoz novca i bankomate za te institucije), koji se po podacima iz medija sa 24 napada nakon pola godine može porediti s brojem iz druge najlošije godine u nizu od 20 godina. To je bila 2009. sa ukupno 52 napada. U najlošijoj godini, 2004., bilo je ukupno 60 napada. Pri tome, napadi na bankomate, uglavnom eksplozivom ili eksplozijom plina su najbrojniji otkako pratimo ove događaje. Do sada ih je bilo 11, dok je prethodna najlošija godina bila već spomenuta 2009., sa 7 napada u cijeloj godini. U zadnjem događaju u noći 10./11.07.2019. u trgovačkom centru u Novom Travniku su istovremeno u eksploziji oštećena tri bankomata. Pri tome, kamere na bankomatima (tri bankomata, tri kamere), kamere na trgovačkom centru – za koje samo pretpostavljamo da postoje – kao i zaštitarska služba, za koju bi bilo normalno da postoji u takvom prodajnom objektu, nisu bile faktor odvraćanja za napadače. Ovo samo ukazuje na vrlo lošu sigurnosnu situaciju, prvenstveno u Federaciji BiH, jer od navedena 24 napada, u Republici Srpskoj su se desila samo tri, od toga jedan na bankomat. U Federaciji BiH je u cijeloj 2018. godini bilo ukupno 18 napada, a u 2019. uključujući i zadnji napad na tri bankomata koje računamo odvojeno, 21. Ovo povećanje broja napada nije vezano samo uz uže područje, već se napadi dešavaju na cijelom području Federacije BiH (Čapljina, Mostar – više napada, Lukavac, Cazin, Hrasnica, Orašje, Knešpolje, Bugojno, Breza, Hadžići, Kupres, Sarajevo – više napada, Novi Travnik), te se naš zaključak o slaboj sigurnosnoj situaciji također odnosi na cijelo područje Federacije BiH. Iz našeg iskustva to vezujemo sa izostankom osnovne mjere prevencije, patroliranjem.

U 2018. godini u Republici Srpskoj je bilo ukupno 4 napada na financijske institucije, tako da je sa 3 napada u prvih pola godine 2019. povećana dinamika i u RS, ali situacija ipak nije zabrinjavajuća.

Upoznali smo oba entitetska udruženja društava za osiguranje s potrebom da se razmotri pristup osiguranjima financijskih institucija u ovakvim okolnostima povećanog broja napada.

Bosna reosiguranje je poslovala dobro i nakon prvih šest mjeseci ove godine sa ostvarenih 19.899.590 KM premije reosiguranja, što je nešto malo preko realizacije u prvih šest mjeseci 2018. Šestomjesečni rezultat je 1.023.268 KM, što je 2,4% više u odnosu na rezultat ostvaren nakon prvog polugodišta prošle godine.

  

Direktor

Zlatan Filipović 

26.07.2019.