Pripremajući se za pisanje ovog teksta, ustanovio sam da sa samo malim izmjenama imena nekih država, a ponavljanjem znatnog broja država koje sam spomenuo za Riječ direktora za 2025. godinu mogu koristiti svoj prošlogodišnji tekst. Koji nije bio optimističan.

Rat u Ukrajini, humanitarna i civilizacijska kriza u Gazi se nastavljaju. Neokolonijalističke ideje dobijaju i konkretizaciju, kao što se vidjelo na primjeru Venecuele i otvorenim aspiracijama prema resursima te zemlje, ali i nastavku razmatranja preuzimanja Grenlanda. Međunarodni poredak kakav smo znali od 1945. godine do danas se raspada, a sve više do izražaja dolazi pravo jačeg.

U isto vrijeme prošle godine Bosna i Hercegovina je bila zatrpana snijegom, koji se otopio. Reakcija nadležnih službi nije bila adekvatna. Ove godine snijeg je ponovo pao, počeo se topiti, tako da smo očekivali i poplave, koje se srećom nisu desile. Jutros, na -14 C, Sarajevo je okovano ledom. Reakcije nadležnih službi su bile lošije nego prošle godine. Ali je PR stranaka odgovornih za takvu situaciju stoga bio pojačan.

Kako savremena tehnologija omogućava lako snimanje fotografija iz zraka, iz dronova, mogli smo vidjeti kako poplava prijeti velikom kompleksu skladišnih prostora, te Carinskom terminalu u predgrađu Sarajeva, Rajlovcu, tik do rijeke Bosne. Zanimljivo je kako ni vlasti ni investitori ne smatraju blizinu rijeke problematičnom, ali za razliku od 2014. godine, čini se da su neke mjere zaštite urađene. Izgleda da su u međuvremenu napravljeni zidovi spriječili nastanak šteta.

Globalno, 2025. godina je šesta godina zaredom da su osigurane štete od prirodnih opasnosti prešle 100 milijardi USD, dosegnuvši 107 milijardi USD. Iako je to 24% manje nego u 2024. godini, trend je nastavljen. Dva događaja su u najvećoj mjeri doprinijela tolikom iznosu šteta, požari oko Los Anđelesa sa štetom od oko 40 milijardi USD, te nekoliko konvektivnih oluja u SAD. Skupa su doprinijeli ostvarenju 83% svih osiguranih šteta od prirodnih opasnosti u svijetu.

Ostaje da vidimo kako će se nova geopolitička stvarnost odraziti na ekonomiju u svijetu. Lokalno, u Bosni i Hercegovini, inflacija je prema procjenama Centralne banke BiH u 2025. godini bila 4,2%. Razlozi za inflaciju nešto veću od očekivane su bili poskupljenje hrane, energenata i minimalne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine. Centralna banka BiH procjenjuje usporavanje inflacije u 1. kvartalu 2026. godine na 3,8%.

Tržište osiguranja u Bosni i Hercegovini nije imalo laku godinu, ali mislimo da je godina bila uspješna. I tokom 2025. godine na tržištu osiguranja su poslovala 24 društva za osiguranje i jedno društvo za reosiguranje. U prvih 9 mjeseci 2025. godine su ostvarila premiju od 895.190.603 KM (457.703.687 EUR), što je 8,60% više u odnosu na premiju osiguranja skupljenu u prvih 9 mjeseci 2024. godine.

Prema procjenama Bosna RE, ukupna premija u BiH u 2025. godini se očekuje u visini od 1.179.000.000 KM (602.813.128 EUR). Za 2026. godinu predviđamo porast premije na 1.250.000.000 KM (639.114.851 EUR), što predstavlja rast od 6%.

Bosna RE očekuje ostvarenje premije reosiguranja u 2025. godini od 122.328.048 KM (62.545.338 EUR), što bi bilo 11,22% više u odnosu na 2024. godinu.

Ovakav rezultat bi bio iznad plana, a nadamo se i ostvarenoj bruto dobiti od 4,8 miliona KM (2,45 miliona EUR), što bi bilo 16,79% više u odnosu na 2024. godinu, te nešto više od planirane bruto dobiti za 2025.

Za 2026. godinu očekujemo da ćemo uspješno obnoviti ugovore o reosiguranju sa cedentima kao i ugovore o retrocesiji. S obzirom da je tržište reosiguranja izašlo iz stanja tzv. “tvrdog tržišta”, naša pozicija je nešto bolja nego prije godinu dana.

Želimo i vama i nama da 2026. godina bude godina smirenja međunarodnih tenzija, okončanja ratova i drugih sukoba, te da bude godina sreće i uspjeha.

Direktor
Zlatan Filipović
15.01.2026.